Celjski primjer pokazuje kako se otpad može korisno iskoristiti

U Celju se godišnje obrađuje 40.000 tona otpada koji se koristi za grijanje grada, dok Hrvatska još nema postrojenje za termičku oporabu komunalnog otpada.

Celjski primjer pokazuje kako se otpad može korisno iskoristiti
Photo: Večernji list

U susjednoj Sloveniji postrojenje za termičku oporabu komunalnog otpada uspješno radi u samom središtu Celja već više od 15 godina. Ondje se godišnje obradi 40.000 tona otpada, a energija dobivena tim procesom koristi se za grijanje grada.

Iskustvo Celja pokazuje da otpad koji se ne može reciklirati ne mora nužno završiti na odlagalištu, nego može postati vrijedan energent. Prof. dr. sc. Filip Kokalj, projektant celjskog postrojenja i profesor na Fakultetu za strojarstvo Sveučilišta u Mariboru, ističe kako je riječ o važnom dijelu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, bez kojega se problem komunalnog otpada teško može riješiti.

Rad na projektu u Celju počeo je 2002. godine, natječaj je objavljen 2006., gradnja je započela 2007., a postrojenje je od 2011. u redovitom pogonu. Od početka projekta do realizacije postrojenja prošlo je deset godina, uključujući probni pogon i početak redovitog rada. Danas radi bez većih problema, a građani su ga prihvatili kao uobičajen dio komunalne infrastrukture.

Hrvatska još nema nijedno postrojenje za termičku oporabu komunalnog otpada, premda je o tom rješenju počela razmišljati prije Slovenije. U Hrvatskoj se tek planira gradnja energane na gorivo iz otpada i mulja u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac pokraj Šibenika, s predviđenim kapacitetom od oko 130.000 tona goriva iz otpada godišnje.

Za potrebe cjelokupnog hrvatskog sustava energetske oporabe procjenjuje se da bi bio potreban kapacitet od približno 400.000 tona godišnje. U Europi radi više od 500 postrojenja za energetsku oporabu otpada, a najviše ih je u skandinavskim zemljama gdje se godišnje obradi oko 100 milijuna tona otpada.

Key facts

  • Postrojenje u Celju godišnje obrađuje 40.000 tona otpada koji se koristi za grijanje grada.
  • Hrvatska planira gradnju energane na gorivo iz otpada i mulja kod Šibenika s kapacitetom od 130.000 tona godišnje.
  • Za hrvatski sustav energetske oporabe potreban je kapacitet od oko 400.000 tona godišnje.

Three perspectives

Neutral

U Europi radi više od 500 postrojenja za energetsku oporabu otpada, a najviše ih je u skandinavskim zemljama.

Positive

Iskustvo Celja pokazuje da otpad koji se ne može reciklirati može postati vrijedan energent.

Negative

Hrvatska još nema nijedno postrojenje za termičku oporabu komunalnog otpada.

Your week in news, every Wednesday

The biggest stories of the week for your edition, in your inbox every Wednesday morning, your time. Free, and you can unsubscribe at any time.

Choose your news coverage

Please choose and confirm your coverage.

All sections

Edition