Safvet-beg Bašagić
Safvet-beg Bašagić bio je bosanskohercegovački književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar.

Safvet-beg Bašagić rođen je u Nevesinju 6. svibnja 1870. godine. Otac mu je bio Ibrahim-beg poznat kao Edhem, a djed Lutfullah-beg zvani Bašaga. Po majci bio je unuk Dervišpaše i praunuk Smail-age Čengića.
Nakon mekteba i ruždije pohađao je gimnaziju u Sarajevu koju je završio 1895. godine. Godine 1894. sudjelovao je u polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu u Zagrebu. Zbog toga je 1895. upisao bečko sveučilište gdje je slušao predavanja iz turskoga, arapskoga, perzijskoga jezika i povijesti do 1899. godine.
Od 1900. do 1906. predavao je arapski jezik u Sarajevskoj velikoj gimnaziji. Osnovao je muslimanska društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub. Bio je prvi urednik lista Behar pokrenutog 1900. godine.
Godine 1910. doktorirao je orijentalne jezike i povijest islama u Beču. Bio je zastupnik i dva puta predsjednik Bosanskoga sabora. Na tom položaju zatekao je početak Prvoga svjetskog rata i slom Austrougarske države.
U književnom radu zabilježio je 68 narodnih pjesama koje je 1894. poslao Matici hrvatskoj. Godine 1900. izdao je Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850. godine. Njegova djela uključuju drame Abdullah-paša i Pod ozijom ili krvava nagrada.
Godine 1931. izdao je knjigu Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Radio je i na prijevodu djela Omer Chayyam: Rubaije. Također je prikupio materijal za rječnik turcizama, arabizama i parsizama u hrvatskom jeziku.
Od 2. prosinca 1919. do 18. svibnja 1927. radio je u sarajevskome Zemaljskom muzeju. Umro je u Sarajevu 9. travnja 1934. godine. Pokopan je 10. travnja 1934. kod Gazi Husrevbegove džamije.
Key facts
- Safvet-beg Bašagić je bio prvi predsjednik Bosanskog sabora.
- Doktorirao je orijentalne jezike i povijest islama u Beču 1910. godine.
- Bio je osnivač društva Gajret i urednik lista Behar.
- Autor je djela Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini.